Vitamin D-trebamo li ga uzimati kao dodatak hrani?

vitamin d terrapia krema

Oduvijek sam se divila kako su ljudi u prošlosti, čistim zapažanjem, bez precizne dijagnostike, uočili
životno važno djelovanje vitamina. Posebna je priča vitamin D, važan za resorpciju kalcija i fosfora, ali i
brojne druge uloge u organizmu.


Nazivamo ga vitaminom jer se od njegovog otkrića, početkom 20. stoljeća, mislilo da ga se može jedino
dobiti hranom. Tek je poslije otkriveno da nastaje u koži djelovanjem ultravioletnih zraka sunčeva
zračenja, da je prohormon koji utječe na više od 2000 gena u našem tijelu.

Istina je sljedeća:
🌞 Ne možemo ga dobiti u dovoljnoj količini samo hranom.
🌞 Sintetizira se u koži pod utjecajem UVB zraka, ali samo ako nam je koža izložena suncu i to
tijekom kasno proljetnih i ljetnih mjeseci (u umjerenom pojasu, gdje smo mi).
🌞 Prava preobrazba u djelatni spoj (1,25 dihidrokolekalciferol), koji ima učinak hormona, nastaje u
bubrezima.

Zašto je suplementacija uopće tema?


Prirodno se vitamin D sintetizira u koži pod utjecajem UVB zraka (280-315 nm). Kada UVB zrake sunca
prodru u kožu, one pretvaraju 7-dehidrokolesterol (spoj u koži) u previtamin D3, koji se zatim pretvara u
vitamin D3. To nam ne zadovoljava potrebe zbog:


● Geografske širine: Ljudi koji žive iznad 37. paralele (što uključuje cijelu Hrvatsku i Europu) od
listopada do travnja fizički ne mogu proizvesti dovoljno vitamina D jer je kut sunčevih zraka koso
postavljen. Da bi se proizvela dovoljna količina potrebno je da je UV indeks veći od 3. To se
najčešće događa u proljetnim i ljetnim mjesecima, oko podneva (između 10 i 15 sati).


● Moderni život: Boravak u zatvorenim prostorima i korištenje krema sa zaštitnim faktorom (SPF
30 smanjuje sintezu za 95-98%).

Tko obvezno treba suplementaciju?


Novi dokazi upućuju da je populacija u Hrvatskoj jako deficitarna s vitaminom D pa u zimskim mjesecima nadoknadu trebamo svi. U rizične skupine pripadaju:
☀️ Dojenčad jer majčino mlijeko ne sadrži dovoljno vitamina D (pa se preporuča dodavati 400 IU od rođenja).
☀️ Starije osobe jer koža s godinama gubi sposobnost sinteze vitamina D (učinkovitost pada za oko 75% kod osoba iznad 70 godina).
☀️ Osobe s tamnijom puti jer melanin djeluje kao prirodni filter, pa je tim osobama potrebno i do 3-5 puta više vremena na suncu za istu količinu vitamina.
☀️ Osobe s prekomjernom tjelesnom masom jer je vitamin D topiv u mastima i “zarobljava” se u masnom tkivu, što ga čini manje dostupnim u krvi.

Postoji li opasnost od predoziranja?

Budući da je vitamin D topiv u mastima, on se nakuplja u tijelu. Iako je toksičnost izuzetno rijetka,
uzimanje ekstremnih doza (npr. preko 10,000 IU dnevno kroz duži period) bez nadzora, može dovesti do
hiperkalcemije (previše kalcija u krvi), što može oštetiti bubrege i srce.


Zato postoji zlatni standard: Prije nego krenemo s dodatkom, najbolje je izvaditi krv i provjeriti razinu
25(OH)D
. Sve ispod 50 nmol/L smatra se nedostatkom, dok je 75–125 nmol/L optimalna razina za
zdravog čovjeka.

Kako izvući maksimum iz suplementacije?

Nije dovoljno samo „popiti tabletu“. Da bi stvar radila, vitamina D valja uzimati uz najmasniji obrok u
danu
(npr. uz jaja, ručak s maslinovim uljem ili masti). Bez masti, neće biti iskoristiv. Bolje je uzeti D3
(kolekalciferol, oblik životinjskog porijekla). Ne treba pretjerivati na svoju ruku! 4000 IU je maksimalna
dnevna doza koju smijete uzimati bez nadzora liječnika.


Znanost potvrđuje: Suplementacija je potrebna tijekom zimskih mjeseci za gotovo sve stanovnike
umjerenog klimatskog pojasa. Tijekom ljeta, 15-20 minuta izlaganja lica i ruku suncu (bez zaštitnog
faktora, 3 puta tjedno) obično je dovoljno.


I za kraj, jedna zanimljivost!
Koja je poveznica zeolita (klinoptilolita) i sunčanja?

Zeolit djeluje kao sekundarna linija obrane, a ne kao štit. Njegova moć očituje se u sljedećem:
Ima snažno antioksidativno djelovanje (Borba protiv slobodnih radikala): Kada UV zrake udare u kožu,
one stvaraju slobodne radikale (ROS – reaktivne kisikove spojeve) koji oštećuju stanice i uzrokuju upalu
(crvenilo/opekotinu). Zeolit, zbog svoje porozne strukture i ionske izmjene, može pomoći u neutralizaciji
tih procesa, smiriti crvenilo i upalnu reakciju.


Adsorpcija (Čišćenje): Zeolit je poznat po tome što na sebe veže toksine i teške metale. Kod oštećene
kože, on može pomoći u smirivanju upalnih procesa izvlačenjem nusproda oštećenja stanica.
Detoksikacija: Pomaže koži da se brže oporavi od oksidativnog stresa uzrokovanog sunčanjem.


Za oporavak nakon sunca: Tu krema sa zeolitom blista! Odlična je za smirivanje kože, izvlačenje topline i
pomoć stanicama da se brže obnove nakon što su bile “napadnute” suncem.


Priroda ima moć, s prirodom treba znati. Koristimo se prirodom!

Za PREporučilicu piše

Marcela Šperanda

Redovita profesorica i osnivačica brenda Terrapiaskincare, poznata po znanstvenoj primjeni zeolita u službi zdravlja i njege kože. Marcela je, počevši od sebe i potreba svoje kože, razvila cijelu liniju prirodne kozmetike na bazi zeolita temeljenu na znanstvenom, ali i empirijskom istraživanju. Njezina se kozmetika, iako prirodna, rješava probleme upalnih procesa, hormonskih akni, opekotina i drugih oštećenja.